Projekt Conmusterm: Međunarodna konferencija „Terminološka istraživanja u muzikologiji i humanističkim znanostima“

Na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu 25. i 26. svibnja 2018. god. održana je međunarodna konferencija „Terminološka istraživanja u muzikologiji i humanističkim znanostima“ koja je dio projekta Conmusterm. Projekt Conmusterm bavi se hrvatskim glazbenim nazivljem, a cilj je projekta normirati glazbenu terminologiju i olakšati njezinu upotrebu. Voditelj je projekta akademik Nikša Gligo, autor Pojmovnog vodiča kroz glazbu 20. stoljeća. S uputama za pravilnu uporabu pojmova (Matica hrvatska, Muzički informativni centar KDZ, Zagreb, 1996.), stručnjak za glazbenu terminologiju, autoritet za mnoga pitanja u vezi glazbe, a osobito glazbe 20. stoljeća. U projektu sudjeluju: muzikologinja Sanja Kiš Žuvela, s Muzičke akademije u Zagrebu, te Tomislava Bošnjak Botica, Krešimir Sučević-Međeral i Ana Ostroški Anić s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Upravo je njih petero činilo organizacijski odbor ove konferencije.

Konferenciju je u Koncertnoj dvorani Blagoja Berse otvorio akademik Nikša Gligo, podsjetivši kako je ovaj projekt imao svog prethodnika u projektu Hrvatska glazbena terminologija koji je trajao od 1991. do 1993. godine na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Voditelj tog projekta također je bio akademik Nikša Gligo. Ovu konferenciju financijski je poduprla Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ) i Europsko udruženje za terminologiju (EAFT). Konferenciju je službeno otvorio i dekan Muzičke akademije prof. Dalibor Cikojević te Željko Jozić za Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

 

Akademik Nikša Gligo otvara konferenciju. (Fotografija: Carlo Ferraroni)

 

Prvo izlaganje održao je prof. Markus Bandur, koji nas je podsjetio na važnost historijskog pristupa glazbenoj terminologiji. Terminologija je veoma važna kad govorimo o umjetnosti, osobito o glazbenoj umjetnosti, jer za razliku od likovne umjetnosti gdje možemo pokazati na što ciljamo, kod glazbe je to teže jer je glazba umjetnost koju slušno percipiramo. Markus Bandur na početku predavanja ističe:

 

Terminology can change your life!

 

Dalje objašnjava zašto je tomu tako. Godinama se bavio glazbenom terminologijom, a upoznao je i Heinza Heinricha Eggebrechta, čiji je Handwörterbuch der musikalischen Terminologie uzor za stvaranje glazbenog terminološkog priručnika. Terminologija je posrednik između dviju osobina glazbe:

  1. glazba je misteriozna (percipiramo ju isključivo sluhom), područje je estetike
  2. glazba je ovisna o čovjeku, točnoj upotrebi riječi koje koristimo kad glazbu opisujemo

Markus Bandur podsjetio nas je da je u terminološkim istraživanjima važna etimologija. Kad upotrebljavamo riječ melodija u svijesti bismo trebali imati značenja koja je ta riječ imala prije. Melodija dolazi od grč. melos + ode podrazumijevajući pjev, glazbu, ali i pjesmu, njezin tekst. Osvještavanjem etimologije saznajemo što je bilo važno u prošlosti, što smo od značenja riječi dodali, a što se izgubilo. Postavljajući pitanja: zašto smo odabrali baš tu riječ, a ne neku drugu?, kako su se riječi mijenjale kroz povijest?, postajemo svjesni kako su riječi oblikovale naše znanje i razumijevanje svijeta.

Prof. Markus Bandur: “Understanding music: On terminology in the context of music historiography and analysis” (Fotografija: Carlo Ferraroni)

Nakon predavanja prof. Markusa Bandura organizacijski je odbor konferencije predstavio projekt Conmusterm, koji traje od 2014. god., a trebao bi završiti u rujnu ove godine. Ovakva nam je konferencija koja se bavi glazbenom terminologijom potrebna zbog toga što:

  • je premalo znanstvenih doprinosa ovoj problematici
  • je komunikacija među (glazbenim) stručnjacima u obrazovnom sustavu slaba
  • je razgovorni jezik leksički bogat
  • nema referentne glazbene terminološke baze
  • nema suvremenog jezičnog standarda.

Specifični su problemi glazbene terminologije to što su glazbeni termini obično nepoznati „laicima“, postoje brojni sinonimi i homonimi, termini su često stranoga podrijetla i česta je upotreba žargonizama. Cilj je da se kroz rad u sklopu ovoga projekta osnovna glazbena terminologija definira i postane javno dostupna na portalu Struna.

Projekt predstavljaju (s lijeva na desno): Nikša Gligo, Krešimir Sučević-Međeral, Maja Bratanić, Tomislava Bošnjak Botica, Ana Ostroški Anić, Sanja Kiš Žuvela. (Fotografija: Marija Cestarić)

Na konferenciji su sudjelovali brojni izlagači iz različitih krajeva svijeta, a izlaganja su se tijekom dva dana odvijala paralelno u dvije, ili čak tri, dvorane. Istaknut ćemo neka od izlaganja.

Lucija Šoštarić podsjetila nas je na „Terminološke probleme u standardizaciji instrumenata antičke Grčke“ iz muzikološke i arheološke perspektive. Pokazala je to na primjeru instrumenata kitara, lira i aulos, koji se najviše spominju kao antički instrumenti u nastavi Glazbene umjetnosti. Pritom stručna literatura ne uspijeva jednoznačno definirati razliku između kitare i lire, a uz termin aulos koristi se još i termin diaulos kao aulos s dvije cijevi, unatoč tomu što je već aulos dvocijevni instrument.

Ana Čorić, koja na Muzičkoj akademiji predaje glazbeno-pedagoške kolegije, susrela se s velikim terminološkim izazovima pri izradi svoje doktorske disertacije. Između ostalog, radi se o pojmovima music citizenship i community music koji za sada nemaju adekvatan naziv u hrvatskome jeziku, odnosno još uvijek ostaje otvoreno pitanje je li termin glazbenik građanin dovoljno razumljiv, razumiju li laici što podrazumijeva koncept građanstva uopće, je li glazbenik građanin pomalo diskriminatoran pojam jer na neki način isključuje glazbe koje nisu gradske ili građani razumiju da građanin nije samo onaj koji je stanovnik grada nego pojam podrazumijeva osobu koja je državljanin neke države i uživa liberalnodemokratske slobode i prava1 odnosno osobu civilizirana ponašanja? Je li društveno-angažirana umjetnost dobar termin ili je opterećen negativnim konotacijama i je li nužno prevesti pojam community music kao glazbu (glazbe) zajednice ili možda kao glazbu u zajednici?

Linda Cimardi sa Sveučilišta u Grazu, podsjetila nas je na problematiku pri upotrebi termina folklor, narodno, tradicionalno (tradicijsko) i popularno, a s kojom se susrela prilikom svojih terenskih istraživanja. Zanimljivo je da se bavila plesovima s područja Bosanske Posavine, a o tome je objavila knjigu u dva sveska Posavina sings and cries.

Ana Popović u svojem se izlaganju osvrnula na termin tjeloglazba pitajući se je li to dobar termin za prijevod termina body percussion. Termin tjeloglazba koristi se u nastavi glazbene kulture, a u srpskom jeziku korišten je termin tapšalice.

Ana Popović: “Body percussion or tjeloglazba? Technical Terms Related to Bodily Rhythmical Games in Music Textbooks in Croatian Language”. (Fotografija: Marija Cestarić)

Marijana Horvat bavila se nazivima glazbala i nazivima za glazbenika u hrvatskim dopreporodnim rječnicima Frausta Vrančića (1595.), Jakova Mikalje (1949./1951.), Ivana Tanzlighera Zanottija (1728.), Ardelija Della Belle (kraj 17., poč. 18. st.), Blaža Tadijanovića (1761.) i Josipa Voltića (1803).

Darija Omrčen i Jadranka Vlašić pokazale su veliko bogatstvo u tvorbi naziva hrvatskih tradicijskih plesova njihovom detaljnom analizom. Irena Miholić s Instituta za etnologiju i folkloristiku nagovijestila je s kakvim se terminološkim problemima susreće prilikom izrade tezaurusa hrvatskih tradicijskih glazbala.

Maura Filippi i Sanja Kiš Žuvela osvrnule su se na Kuhačeve prijevode talijanskih glazbenih oznaka u njegovu prijevodu Katekizma glazbe Johanna Christiana Lobea. Krivi su prijevodi utjecali na generacije glazbenika, stoga se nadamo da će u budućnosti biti još ovakvih konferencija kako bismo izbjegli nerazumijevanje nastalo krivom upotrebom terminologije. Prilozi s konferencije bit će objavljeni u časopisu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Rasprave, najvjerojatnije do kraja ove godine.

Sanja Kiš Žuvela i Maura Filippi: “‘Allegro, but not too much so’: A diachronic review of Croatian translations of Italian musical terms” (Fotografija: Marija Cestarić)

Knjižicu sažetaka možete pogledati ovdje.

Literatura

  1. http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=fV9mWRQ%3D&keyword=gra%C4%91anin

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *